3.
2.
2016
Raspored sredstava EU za sanaciju štete ledene kiše
Privremeni pročelnik UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Berislav Tulić za Novu TV naveo je koliko sredstava je EU odobrila za sanaciju štete ledene kiše koja je početkom 2014. godine pogodila Gorski kotar. Tulić je također objasnio postupak dodjele sredstava krajnjim korisnicima.
Što se tiče sredstava Primorsko-goranske županije, Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda regulirao je što se može davati iz proračuna županije, gradova i općina. Primorsko-goranska županija je odmah reagirala i nabavila sadnice kojima su se sanirale štete na nasadima. Iza toga se sufinanciralo građane jer Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda kaže da se proračunom može financirati samo šteta nastala fizičkim osobama.
Zatim je kandidirana nadoknada svih šteta prema Ministarstvu financija, koje je putem Vlade Republike Hrvatske odobrilo gradovima i općinama Gorskog kotara za fizičke osobe 2,8 milijuna kuna i to su građani dobili.
"Mi smo kao Županija preko Ministarstva gospodarstva za Fond solidarnosti EU kandidirali štete na komunalnoj infrastrukturi", pojasnio je Tulić i precizirao da su to ceste, vodovodi, kanalizacije, čišćenje područja kako na nerazvrstanim cestama, tako i na županijskim cestama. Zahtjev za nadoknadu štete Županija je poslala u Zagreb po formalnoj proceduri za EU, a iz Bruxellesa je odobreno svega 20% od prijavljenog iznosa. Preciznije, od oko 17 milijuna kuna prijavljene štete dobiveno je 3,8 milijuna kuna. Ta sredstva su raspoređena gradovima i općinama onako kako su oni to i prijavili.
"Tek sredinom srpnja prošle godine potpisan je ugovor s Ministarstvom gospodarstva. Iza toga su potpisani ugovori s gradovima i općinama i procedura dogovorena na koji način ćemo plaćati ta sredstva, odnosno kandidirati tek ministarstvu pa onda dalje tek u Bruxeles", rekao je Tulić.
Procedura je složena i zahtjevna i mora proći sve revizije, od razine grada ili općine do županijske. Zatim se uz izjave gradonačelnika i načelnika, kao i izjavu župana, dokumentacija šalje u nadležno ministarstvo koje opet radi reviziju svih računa i odobrava sredstva. Ministarstvo je postavilo rok da će se to provesti do kraja listopada ove godine i tada se može očekivati da će prva sredstva biti plaćena gradovima i općinama.
Gradovi i općine, pojasnio je Tulić, moraju imati sve račune i pratiti točan slijed: javna nabava, narudžbenica, ugovor, točno specificiran račun i plaće. To sve kad se pripremi mora se staviti u tablice, revidirati i poslati u Zagreb.
"Pred mjesec i pol dana došlo je do jedne promjene. U prvoj varijanti nije bilo dozvoljeno plaćanje poreza na dodanu vrijednost, međutim dobili smo obavijest da će se priznati PDV, tako da smo morali opet raditi promjene u tablicama, računima i izvješćima. PDV se priznaje samo onim korisnicima koji nisu u sustavu PDV-a. Dvije općine su u sustavu PDV-a dok svi ostali, pa i Županijska uprava za ceste, nisu u sustavu PDV-a, tako da ćemo njima priznati zajedno s PDV-om. To je takva procedura i nadam se da će do 10 mjeseca ta sredstva biti isplaćena", rekao je Tulić.
Još jedna važna promjena je da je dozvoljeno 30% sredstava dati avansno uz jamstvo poslovne banke. Tako je Primorsko-goranska županija morala jamčiti kao Županija preko poslovne banke, a isto tako je učinio i Grad Čabar koji je platio 1.140.000 kuna nakon dostave svih dokumenata i garancija koje su dostavljene u ministarstvo. Grad Čabar je dobio ta sredstva koja su im dosta toga olakšala jer čabar ima oko 2,4 milijuna po novome izvršenih radova koje će moći pravdati. Procedura je složena, ali mora se pratiti jer Hrvatska kao članica EU mora poštovati stroge propise Fonda EU za ta sredstva.
Još neki specifični slučajevi su Delnice, koje nisu u sustavu PDV-a i morat će ponovno napraviti tablice, te Općina Lokve, gdje je Županija prijavila sve njihove zahtjeve, ali Fond EU je sve to revidirao i priznao manji iznos.
"Niti jedna sredstva EU ne dolaze lagano, to moramo naučiti. Procedura kandidiranja za sve fondove EU mora biti strogo po procedurama, a isplata sredstava je uvijek nakon tri godine od odobrenja sredstava. Do tada se treba dofinancirati, a nije sigurno ni da će tada isplatiti sva sredstva kad to provjere jer zadržavaju pravo da u roku pet godina mogu provjeravati trošenje sredstava. Ako uvide da se nenamjenski troše sredstva, ona se moraju u potpunosti vratiti. Prema tome budimo točni jer tako radi EU. Susjedna Slovenija istu situaciju prolazi i nema nikakvih razlika jer s prema svim članicama postupa jednako", poručio je Tulić.