Koronavirus u PGŽ

Broj potvrđeno zaraženih korona virusom
Zaraženih Nove evidentiranih Preminulih Izliječenih
Primorsko-goranska županija 21 0 0 2
Republika Hrvatska 315 0 1 5
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ponedjeljak, 23.03.2020. u 16:30
>

18. 5. 2015

Press kolegij: gospodarenje energijom i uspješno poslovanje muzeja PGŽ

Press kolegij PGŽNa današnjoj redovitoj tjednoj konferenciji za novinare bilo je riječi o programskim aktivnostima muzejskih ustanova kojima je osnivač PGŽ, o provođenju projekta sustavnog gospodarenja energijom, prijedlogu rasporeda sredstava Goranskom sportskom centru kao i drugim aktualnostima.

Zamjenik župana Marko Boras Mandić najavio je ljetnu sezonu na Platku koja će početi 5. lipnja. Svakog vikenda na Platku posjetitelji će moći uživati u ljetnim zabavnim i rekreativnim sadržajima. Tako će se moći igrati košarka, nogomet i disc golf, ali i iznajmljivati bicikle.

Posebno je zanimljivo što će se početkom lipnja moći ući u Nacionalni park Risnjak preko Platka, što je prvi korak u rješavanju činjenice da je od osam hrvatskih nacionalnih parkova Risnjak najmanje posjećen. U Risnjak će se moći ući preko Radeševa, pješice ili žičarom.

"Cilj je da Platak radi 52 tjedna u godini i postane nacionalno izletište broj jedan", objasnio je Boras Mandić značenje ulaganja u cjelogodišnji turizam na Platku.

Regionalna energetska agencija Kvarner je pionir energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. "Mnogi su od njih učili. Program sustavnog gospodarenja energijom je nešto što smo na nivou Republike Hrvatske ne samo među prvima, već je od 200 zgrada kojima gospodari Primorsko-goranska županija, ili njene ustanove, obuhvaćeno tim programom", istaknuo je zamjenik župana.

To znači, pojasnio je Boras Mandić, da se njihova potrošnja energije prati i uspoređuje. Time se dobija informacija za kvalitetno upravljanje tom imovinom. To se može vidjeti na primjeru Zračne luke Rijeka koja je imala mjesečne račune za vodu u iznosi od 40 tisuća kuna, a da nitko nije znao da je cijev pukla.

U ovom sustavu to se ne može dogoditi. Do kraja godine sve će zgrade imati energetski certifikat i sukladno tome radit će se na poboljšanju njihove energetske učinkovitosti.

Ravnatelj REA Kvarner Darko Jardas dodao je da će i preostalih 40 županijskih zgrada ući u sustav i nastavit će se pratiti njihova energetska učinkovitost. Svaka zgrada imat će osobu zaduženu za unos podataka u informatički sustav, čime će se osigurati kontinuirano prikupljanje podataka.

Pročelnik UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić novinare je informirao o poslovanju ustanova u kulturi.

"Pomorski i povijesni muzej, Prirodoslovni muzej i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov ostvarili su vrlo snažnu godinu pozitivnih rezultata i rasta", rekao je Jurešić.

Pomorski i povijesni muzej ostvario je višak od 126 tisuća kuna koji će utrošiti na nove programske djelatnosti. S druge strane, iako Prirodoslovni muzej ima manjak prihoda od oko 213 tisuća kuna, tu su i potraživanja od Europske Unije kroz program Museumkultur pomoću kojeg su postavili novi postav u Muzeju, a ima i potraživanja od Ministarstva kulture i Delnica. Imajući to u vidu, i njihovo poslovanje je pozitivno, zaključio je Jurešić.

Od brojnih investicija u poboljšanje muzejske ponude Jurešić je spomenuo nedavno otvoreni Spomen dom Lipu, obnovljen perivoj Guvernerove Palače, a popravlja se i krov Guvernerove palače. Na tom objektu pokrenuta je obnova cjelokupnog kompleksa i u sljedećih nekoliko godina očekuje se njegova potpuna obnova. Za to će se, rekao je Jurešić, iskoristiti sredstva strukturnih fondova i sredstva Ministarstva kulture.

Prošle godine zabilježen je porast u mnogim parametrima. Pomorski i povijesni muzej u 2014. godini zabilježio je porast u broju manifestacija i izložbi od 275% u odnosu na prethodnu godinu, posjetitelja za 24%, radionica za djecu 106% te medijskih istupa za 36%.

Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov" organizirala je Mantinjadu u Zagrebu po prvi put 2014. godine. Time je čakavska kultura prezentirana Zagrebu, čega nije bilo prethodnih godina. Za rad te ustanove posebno je važna činjenica da je umijeće čitanja, tiskanja i pisanja glagoljice postalo nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

"Velik je posao pred nama da našoj županiji vratimo primat glagoljice i drugih elemenata tradicionalne kulture koji se uz nju vezuju", zaključio je Jurešić.

ispiši stranicu ispiši stranicu