5.
12.
2014
Konferencija "EU strategija za Jadransko-jonsku regiju - Razvojne mogućnosti za regionalne i lokalne vlasti"
U Rijeci je održana konferencija "EU strategija za Jadransko-jonsku regiju – Razvojne mogućnosti za regionalne i lokalne vlasti". Konferencija, koja je održana u organizaciji Ivana Jakovčića, zastupnika u Europskom parlamentu, te na inicijativu župana Zlatka Komadine, predstavila je značaj ovog europskog strateškog dokumenta i raspravljala razvojne mogućnosti implementacije strategije na Jadranu.
U svom uvodnom govoru, župan Zlatko Komadina rekao je da je Jadransko-jonska regija suočena s nizom izazova: prevladavanjem posljedica sukoba iz prošlosti, izlaskom iz razdoblja gospodarske stagnacije te smanjivanjem razlika u razvijenosti između pojedinih dijelova regije.
"Pristupanjem Slovenije i Hrvatske te mogućim pristupanjem drugih zemalja u EU, povećava se mogućnost za jačanje veza i ubrzavanje gospodarskog rasta i razvoja cijele regije. Održivi gospodarski i društveni napredak, rast i stvaranje radnih mjesta, jačanje privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regije, uz istovremeno očuvanje okoliša, što su ciljevi Jadransko-jonske strategije, moguće je postići suradnjom zemalja koje imaju mnoge zajedničke povijesne i geografske značajke", rekao je župan.
Komadina je objasio da su Jadransko i Jonsko more važna raskrižja za protok putnika, roba i energenata. S obzirom da ta regija predstavlja najjeftiniji pomorski pravac od Dalekog istoka preko Sueskog kanala, udaljenost do tržišta središnje Europe 3000 kilometara je kraća nego preko sjevernih luka. Stoga je razvoj daljnje prometne povezanosti važan prioritet razvoja ove regije.
Ipak, regiju karakteriziraju znatni infrastrukturni nedostaci, osobito razlike između država članica EU i drugih zemalja. Na cestovnoj i željezničkoj mreži koja povezuje "stare", "nove" i "buduće" članice EU nužna su poboljšanja na postojećoj infrastrukturi i izgradnja nove, tj. uklanjanje uskih grla i uspostava veza koje nedostaju (od kojih je jedna i poveznica od Postojne do Žute lokve). Stoga je potrebno zalaganje svih dionika za uključivanje Jadransko-jonske autoceste u TEN-T prometnu mrežu kako bi se za dovršetak prometne infrastrukture na navedenom pravcu osigurao što veći udio sufinanciranja iz sredstava EU koji može porasti do čak 85%.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je da je EU strategija za Jadransko-jonsku regiju prilika da se građanima Hrvatske omogući bolji život i povezanost unutar EU te da se u integralnom okviru rješavaju problemi koji muče našu regiju. "Osnovni cilj strategije je ubrzani društveno-ekonomski razvoj Jadransko-jonske makroregije kroz pojačanu suradnju 8 zemalja, s više od 70 milijuna stanovnika, kroz područja prometne infrastrukture, energetike, turizma, očuvanja bioraznolikosti i razvoja malih i srednjih poduzeća", rekao je predsjednik dodavši da strategija ne podrazumijeva zaseban izvor financiranja, ali otvara mogućnost za učinkovitije korištenje javnog i privatnog kapitala.
Primorsko-goranska i Istarska županija, te gradovi poput Rijeke i Pule kao i druga natprosječno razvijena područje predstavljaju motor ne samo za ovu inicijativu, nego i za razvoj Hrvatske i Europske Unije, rekao je Josipović. Predsjednik je dodao da je Hrvatska centralizirana zemlja te da predlaže promjene Ustava s ciljem regionalizacije Hrvatske. "Na tom političkom cilju zasigurno ćemo biti dobri saveznici", poručio je predsjednik.
Na konferenciji "EU strategija za Jadransko-jonsku regiju – Razvojne mogućnosti za regionalne i lokalne vlasti" prikazani su primjeri dobre prakse primorskih regija te makro-regionalne strategije u EU.