28.
11.
2014
Radovi na Marišćini u završnoj fazi
Danas je održan obilazak ŽCGO Marišćina. U obilasku su sudjelovali ministar Mihael Zmajlović, župan Zlatko Komadina, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.
ŽCGO Marišćina će u relativno kratkom roku krenuti s probnim radom, čime će se u potpunosti riješiti problem zbrinjavanja i gospodarenja otpadom na području Rijeke i Primorsko-goranske županije u skladu s EU standardima. Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel pojasnio je da je posebno važno da je prostor zatvoren, čime će se svi neugodni mirisi zadržavati unutar samog prostora. "Ovo je samo kraj cijelog postupka zbrinjavanja otpada, a početak je u primarnoj selekciji koja se također intenzivno provodi ili se priprema za njezino uvođenje. Tako ćemo smanjiti dovoz otpada na ovu lokaciju, a tehnologija u Marišćini omogućuje da se odvoje sve komponente koje se mogu reciklirati", rekao je Obersnel.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller rekao je da je otvaranje Marišćine, koja će početi s toplim pogonom u prvom kvartalu 2015. godine nakon zime, početak otvaranja sličnih centara za gospodarenje otpadom. "Početkom godine isto ovo će se napraviti na Kaštijunu, to je sljedeći centar koji će biti gotov. Razvijamo i druge centre. Sljedećih šest bit će prijavljeno za EU sredstva do polovice 2015. godine, a preostalih pet su u pripremi", rekao je Müller.
Župan Komadina istaknuo je da je ŽCGO Marišćina prvi projekt ovakve vrste u Hrvatskoj na dva načina: po tehnologiji i po načinu financiranja. "Marišćina je financirana sredstvima EU. Tako smo građanima omogućili manju cijenu zbrinjavanja komunalnog otpada", rekao je Komadina dodavši da ovaj pogon radi po principu IVO, "izbjeći-valorizirati-odlagati".
Ministar Zmajlović rekao je da Marišćina održava novu sliku zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. "Želimo napustiti ružne slike odlagališta u kojima se šire neugodni mirisi, a vjetar raznosi otpad i početi konačno gospodariti otpadom. U ovom postrojenju će se izdvajati ono što se može reciklirati, a ono što je opasno i ne bi trebalo završiti na odlagalištu, na adekvatan će se način zbrinuti", rekao je Zmajlović.
Ministar je dodao da sličnih postrojenja u Europi ima preko 350 te da se radi o modernoj tehnologiji zdravog zbrinjavanja otpada bez neugodnih mirisa. "Ukupno se u Hrvatskoj treba izgraditi još 13 takvih centara, što znači da nakon 2018. godine trebamo maksimalno smanjiti odlaganje otpada, odnosno klasična odlagališta odlaze u prošlost. Reciklirani materijali koji izađu od ovakvih postrojenja završit će u drugim tvornicama kao sirovina za nove proizvode", zaključio je Zmajlović.