6.
11.
2017
Prvi susret gradonačelnika i načelnika Primorsko-goranske županije u ovom mandatu
U hotelu "Omorika" u Crikvenici održan je susret županijske uprave s gradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije.
Župan Zlatko Komadina u svom uvodnom obraćanju zaželio je svima dobrodošlicu, a posebno novoizabranim gradonačelnicima i načelnicima. Istaknuo je važnost ovog susreta je što je prvi u trenutnom mandatu, a 16 je novih čelnika.
"Županije, gradove i općine čekaju brojne promjene zakona i ono što karakterizira naše druženje je što uz izmjene zakona proračuni gradova i općina padaju, a županije stagniraju. To ispada iz činjenice što smo razvijeniji od prosjeka Hrvatske, a namjera zakona je da iznivelira razvijenost onih koji su ispod. Mi jesmo za solidarnost, ali nismo za stagnaciju. Zato se moramo okrenuti kvalitetnim projektima koji, opet, teško prolaze zbog indeksacije. Ali imamo kvalitetne ljude, znamo dobro pokrenuti projekte, i naš proračun će biti 10% veći zahvaljujući EU projektima", rekao je župan i najavio velika ulaganja u lučke uprave.
Pročelnik Ljudevit Krpan naglasio je da Županija jedinicama lokalne samouprave pomaže pri odabiru projekata, a kasnije i u njihovoj provedbi. Vodimo županijsku bazu razvojnih projekata, napravili smo lepezu proizvoda koje već godinama s vama komuniciramo, imamo cijeli niz radionica za edukaciju i pomoć jedinicama lokalne samouprave. Kroz suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja u najavi je izmjena zakona o regionalnom razvoju, a mi ćemo se tome prilagoditi i u budućnosti. Provodimo projekte od interesa za Županiju, vjerojatno ćemo ići u formiranje regionalne razvojne agencije, a potom i energetske. Uspjeh vaših projekata je i uspjeh Primorsko-goranske županije", poručio je Krpan.
Predsjednik Uprave Ekoplusa Josip Dedić najavio je da će se od početka sljedećeg mjeseca glomazni komunalni otpad, kao i građevinski otpad, početi odlagati na CZGO Marišćina.
Također je istaknuto da gradovi i općine hitno moraju organizirati prijevoz otpada, kao I svoja reciklažna dvorišta i transfer stanice, kako bi Marišćina profunkcionirala u maksimalnom kapacitetu. U suprotnom, cijena će za one gradove koji već odlažu sav svoj otpad tamo još rasti. Zato je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel apelirao na svih da se maksimalno uključe jer Rijeka neće više pristajati na povećanje cijena za korisnike.
Župan Komadina najavio je da će se u budućnosti vjerojatno u jednoj od poslovnih zona, ili Miklavlju ili Kukuljanovu, graditi nova energana za potrebe CZGO Marišćina.
Tema je bio i plutajući LNG - župan je obrazlagao zašto je plutajući, privremeni terminal loše rješenje: "Nemamo nijedan razlog zašto da ovo podržimo. Ako nemamo ništa od toga, zašto bismo podržali? Lokalna zajednica nema ništa. Opravdano je, na primjer, da se prvo razgradi Dina. A i sva privremena rješenja na kraju postanu trajna, to znamo da je uvijek tako, rekao je Komadina. Dodao je da on kao inženjer nema ništa protiv takvog terminala, ali kao župan - ima.
Na programu drugog dana susreta bile su prezentacije planova za budućnost Zračne luke Rijeka, javnozdravstvenih investicija, Zdravstvenog godišnjaka PGŽ i projekta "Dobri ljudi djeci Hrvatske", a zatim posjet Thalassotherapiji Crikvenica.
Direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić i župan Zlatko Komadina pozvali su načelnike i gradonačelnike cijele županije da se priključe sufinanciranju udruženog oglašavanja za riječki aerodrom sukladno visini svog proračuna. Ove godine Hrvatska turistička zajednica podiže prag svog ulaganja na 6 milijuna kuna, a od Županije, gradova i općina te lokalnih turističkih zajednica očekuje se da osiguraju dodatnih 6 milijuna kuna, na temelju čega direktor Palalić očekuje promet od preko 300.000 putnika u 2018. godini.
Plan je da Županija osigura milijun kuna, Turistička zajednica Kvanerra također milijun, a lokalne samouprave i njihove turističke zajednice po dva milijuna kuna.
Ostaje za vidjeti hoće li načelnici sudjelovati u udruženom oglašavanju, ali župan Komadina je poručio:
"To je naravno pitanje vaše političke volje. Ali podsjećam vas da vaši proračuni iznose skoro 2 milijarde kuna, a naš županijski samo 330 milijuna. Također, naša turistička zajednicae ima budžet 10 milijuna kuna, a sve vaše lokalne turističke zajednice preko 55 milijuna kuna, prema tome nema razloga da ne osigurate ove novce. Uostalom, boravišna pristojba je povećana i budžeti lokalnih TZ-a su 10 posto veći, pa novaca imate. Ako vi ne pomognete u ovome nama, možda nećemo onda ni mi vama u vašim projektima. Nama je ovo bitno, a trebalo bi biti i vama", rekao je Komadina.
Načelnicima je poručio i da zna koliko proračuni stagniraju, pogotovo na otocima i u Gorskom kotaru, ali i svima, ali i da su svi zajedno ipak na dobrom tragu:
"Našoj Županiji je ipak valjda dobro, geografski, gastronomski, zdravstveno, jer mi ipak živimo dvije godine duže od prosjeka Hrvatske, iznad smo prosjeka u nizu elemenata, a valjda je i cijeli sustav koji smo uspostavili je valjda tome pridonio. Puno se radi, pa je sve više programa i projekata, ali time je i sve veća potreba za izvornim novcima. To pokušavam objasniti ministru Mariću, a tu su i vaša očekivanja od našeg proračuna. Mada, kako vidite, imamo mi očekivanja i od vaših proračuna. Ali, bez zajedništva ne ide. Ako bi svatko vukao sam, ne bi išlo. Morate razumjeti: ako mi više participiramo u nekim fokusiranim projektima, kao što je Zračna luka, tada će biti manje za vaše škole i ambulante, a to ne želimo. Zato moramo participirati svi. Korak natrag više nema smisla raditi. Svi smo se premrežili, i tako treba i ostati"«, poručio je Komadina načelnicima.
Kakav će biti rezultat ovih apela, tek će se vidjeti, ali slično je apelirao i ravnatelj KBC-a Davor Štimac koji je govorio o razvoju riječke bolnice, koja bi uskoro trebala dobiti novi hitni trakt na Sušaku, potom 2020. novu bolnicu za majku i dijete, a 2023. i preseljenje cijelog riječkog lokaliteta.
No, dotad treba ulagati u postojeće objekte, te je Štimac apelirao na načelnike da je potrebni iznos oko 22 milijuna kuna. Županija, stalno ulaže u KBC iako nije njegov osnivač, pa sada sa oko milijun kuna investira u vertikalu glavne zgrade riječkog lokaliteta, ali potrebe su puno veće i od toga.