23.
10.
2017
PGŽ promiče uravnoteženi razvoj na području Županije
Na današnjem redovitom press kolegiju zamjenik župana Petar Mamula i pročelnica UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Melita Raukar govorili su o aktivnostima Primorsko-goranske županije na promicanju uravnoteženog razvoja cijelog područja županije te o provedbi mjera ruralnog razvoja PGŽ u okviru Programa mjera za razdoblje 2017.-2020. godine.
Zbog jučerašnje obilne kiše na širem području grada Rijeke zamjenik župana izvijestio je o brojnim pozivima Centru 112, od kojih je 50 poziva preusmjereno na HMP, 21 na vatrogasce, 61 na policiju, te 1 na HGSS koji je na Bjelolasici spašavao ozlijeđenu planinarku.
Nadležnim službama Mamula je zahvalio na brzoj reakciji i izrazio nadu da će sustav funkcionirati i dalje unatoč činjenici da su pozivi sve češći.
Zamjenik župana izvijestio je potom o uključenju Županije u aktualne procese izmjena zakonske regulative o regionalnom razvoju i brdsko planinskim područjima.
Prema Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnomu razvoju, namjerava se unaprijediti aktualni pravni okvir politike regionalnoga razvoja koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja.
Zakonom je predložena nova struktura i metodologija izračuna indeksa razvijenosti prema kojoj se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u 8 skupina, a status potpomognutih područja stječu jedinice lokalne samouprave razvrstane u prve četiri skupine. Uz dosadašnje pokazatelje kompozitnog izračuna indeksa razvijenosti (prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina) uveden je i indeks starenja.
Metodologija izračuna indeksa razvijenosti je od iznimne važnosti s obzirom da je indeks kriterij za dodjelu državnih poticaja kroz kategorizaciju potpomognutih područja, a o njemu ovisi i raspodjela sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESI fondova). Visok indeks razvijenosti Primorsko-goransku županiju ograničava u pristupu državnim poticajima, a uvođenjem indeksa starenja nastoji se veće šanse pružiti demografski opustošenim područjima kojima svakako treba pomagati.
Nakon što bude javno dostupan podatak o statusu jedinica lokalne samouprave, posebno onih koje će imati status potpomognutog područja, Primorsko-goranska županija će kritički sagledati metodološki pristup izračunu indeksa razvijenosti i zalagati se da se razvijenost jedinica lokalne samouprave na području Županije realno procijeni.
Drugi važan zakon koji je u procesu izmjena je Zakon o brdsko-planinskim područjima. To su područja područja od posebnog interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se gospodarski resursi kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja.
Odlukom ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osnovana je radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona o brdsko-planinskom području čiji su članovi i predstavnici iz naše županije i to gradonačelnici Delnica, Vrbovskog i Čabra.
To je prilika da se istakne problematika Gorskog kotara i županija će u suradnji s članovima radne skupine aktivno surađivati kako bi novi pravni okvir omogućio gospodarski i društveni razvoj Gorskog kotara što je preduvjet prekidanja procesa depopulacije. Iz Županije je također upućena molba ministrici regionalnog razvoja da se u radnu skupinu imenuje i predstavnik Primorsko-goranske županije. Voditeljica Kabineta župana Ermina Duraj izvijestila je da je predloženo da to bude zamjenik župana Petar Mamula.
Primorsko-goranska županija pomaže jedinicama lokalne samouprave na području Gorskog kotara u pripremi projekata za natječaje za europska sredstva.
U suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova, s ciljem sufinanciranja izrade projektne dokumentacije za ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu, što uključuje ceste, nogostupe, klizišta, biciklističke staze, lokalne vodovodne i kanalizacijske mreže, toplovode, male elektrane i slične objekte javne namjene.
Iznos od 1.7 milijuna kuna namijenjen je za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za 6 jedinica lokalne samouprave iz III. skupine razvijenosti i to općine Jelenje, Brod Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora te gradove Čabar i Vrbovsko. Izabranim projektima će se pomoći i u pripremi za natječaje za sredstva iz ESI fondova.
Primorsko-goranska županija će također, temeljem Sporazuma o suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koji je sklopila 6. listopada 2017. godine, aktivno sudjelovati u izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine zalažući se pritom za uvažavanje potreba svojih mikroregija, budući da će se temeljem tog dokumenta određivati sredstva iz nacionalnih izvora te će biti polazište za izradu operativnih programa za europska sredstva u narednoj financijskoj perspektivi.
Pročelnica Melita Raukar izvijestila je što je Primorsko-goranska županija učinila po pitanju ulaganja u ruralna područja.
Podsjetila je da je prije godinu dana Županijska skupština usvojila Program provedbe mjera ruralnog razvoja Primorsko-goranske županije za razdoblje 2017.-2020. godine. Program obuhvaća 4 strateška područja razvoja koje programski prati Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj i to poljoprivredu, poduzetništvo, turizam i šumarstvo.
Cilj programa je potaknuti razvoj ruralnog prostora županije kroz jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede, šumarstva, poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima te postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva te povećanje poduzetničke i turističke aktivnosti.
Program treba doprinijeti i ostvarenju ciljeva i prioriteta Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., prvenstveno uzimajući u obzir specifičnosti razvojnih potreba i potencijala Primorsko-goranske županije, odnosno ciljeva i prioriteta Razvojne strategije Primorsko-goranske županije gdje se poseban naglasak stavlja na područje Gorskog kotara i otoka.
Istaknuta su 3 cilja:
- Održivi razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva na ruralnom području
- Podizanje kvalitete života stanovništva kroz unapređenje infrastrukture te zaštitu prirodnih i kulturnih dobara
- Poboljšanje društvene i socijalne uključenosti te gospodarskog razvoja
Iz Proračuna PGŽ tijekom 2017. godine izdvojeno je preko 10 milijuna kuna, iz čega se u okviru poduzetništva financirala nabava opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva (potpore u iznosu do 30.000 kuna), subvencionirale kamate na poduzetničke kredite, sufinanciralo projektiranje i građenje zajedničke komunalne infrastrukture unutar malih poslovnih zona, priprema dokumentacije u svrhu prijave na EU natječaje za sufinanciranje ulaganja, razvoj i komercijalizaciju inovacija, potpore poduzetništvu.
U okviru segmenta turizma sufinanciralo se kamate na kredite, povećanje dodatne vrijednosti turističkih sadržaja, razvoj i unapređenje kulturne, povijesne, turističke i sportsko-rekreacijske infrastrukture te potpore poduzetništvu i pomoći jedinicama lokalne samouprave i turističkim zajednicama za projekte i manifestacije u turizmu.
Pročelnica Raukar informirala je i o novom natječaju za sufinanciranje inovacija. Istaknula je da je Primorsko-goranska županija odavno prepoznala značaj inovatorstva te još od 1995. godine provodi izbor i dodjeljuje sredstva najboljim inovacijama radi poticaja inovatorima da stvaraju i taj svoj rad prikažu javnosti.
Kroz to je razdoblje osamdesetak inovacija, koje su poticane od strane Županije, zaživjelo na tržištu i to najčešće u vlastitim obrtima ili tvrtkama, što pokazuje velik potencijal u inovatorstvu Županije za razvoj gospodarstva. Prema dostupnim podacima, naša Županija je druga na listi u Hrvatskoj (iza Zagrebačke županije i Grada Zagreba) prema broju podnesenih prijava za patente u DZIV, a treća po broju priznatih patenata.
Projekt Komercijalizacije inovacija se može smatrati uspješnim, s obzirom da su se za dobivanje financijskih sredstava natjecale kvalitetne tvrtke i kvalitetni projekti te su dodijeljena financijska sredstva uložena u konkretnu komercijalizaciju pojedinih inovacija.
Posebno treba naglasiti da se u postojećim recesijskim vremenima ne može nigdje drugdje dobiti ovako povoljna financijska sredstva kao iz projekta Komercijalizacija inovacija. S projektom Komercijalizacija inovacija se nastavlja i u 2017. godini te je upravo objavljen javni poziv kojim se putem Zaklade FIPRO u suradnji s Primorsko-goranskom županijom namjerava dodijeliti do 520 tisuća kuna inovativnim poduzećima, a prijave se zaprimaju do 30.10.2017. Moguće je dobiti do 200.000 Kuna od čega 20% sredstava bespovratno, a 80% na beskamatni kredit.