21.
7.
2017
Slovenska veleposlanica na sastanku sa županom i gradonačelnikom
U sjedištu Primorsko-goranske županije župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Vojko Obersnel sastali su se s veleposlanicom Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Smiljanom Knez. Uz župana Komadinu i gradonačelnika Obersnela primanju su također nazočili Nada Milošević, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze, Goran Petrc, pročelnik Ureda županije i Verena Lelas Turak, pročelnica Ureda Grada.
Na sastanku su razmotrili aktualnu situaciju u odnosima Slovenije s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom, te se dotakli tema kao što su prometna cestovna i željeznička povezanost, suradnja na zajedničkim projektima u okviru programa prekogranične i transnacionalne suradnje Europske unije, suradnje sa slovenskom nacionalnom manjinom, kapitalnim projektima koji bi se trebali realizirati na području županije i grada kao što su modernizacija riječke luke, nizinska pruga, LNG terminal, Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. Dodatno su se osvrnuli i na aktualno pitanje granica, odnosno rezultate arbitražnog postupka.
Izrazivši dobrodošlicu veleposlanici Knez, župan Komadina osvrnuo se na vrlo dobru suradnju s predstavnicima slovenske manjine u Primorsko-goranskoj županiji i to kroz praćenje rada Vijeća slovenske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županiji te Slovenskog doma, kulturno prosvjetnog društva Bazovica. Kao dokaz uspješne suradnje sa slovenskim partnerima župan je istaknuo 16 projekata, što dovršenih, što u provedbi, financiranih europskim sredstvima u okviru programa prekogranične suradnje (u prvom redu Interreg Slovenija-Hrvatska), ali i drugih transnacionalnih programa. Kao jedan od značajnijih projekata istaknuo je projekt Mala barka usmjeren na očuvanje, zaštitu, promicanje i razvoj pomorske baštine pograničnog područja kroz turističku valorizaciju na načelima održivog turizma. Projekt je svoj nastavak dobio kroz realizaciju Male barke 2, odobrene prošle godine u okviru programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska, te u kojem je Primorsko-goranska županija preuzele ulogu vodećeg partnera.
Od ostalih projekata spomenuo je nekoliko projekata sufinanciranih sredstvima IPA jadranske prekogranične suradnje kao što su HAZADR usmjeren na jačanje operativne spremnosti za borbu protiv onečišćenja mora ; EA SEA-WAY kojim se nastoji poboljšati pristupačnost i mobilnost putnika na Jadranu i unutrašnjosti, ADRIACOLD koji se bavio pitanjem razvoja tehnologije solarnog hlađenja; DRINKADRIA posvećen optimalizaciji upravljanja vodoopskrbnim resursima. Također se osvrnuo i na projekte iz područja kulturne valorizacije u turističke svrhe – HERA, MUSEUMCULTUR i CLAUSTRA; projekte iz područja zdravstva i socijalne skrbi CrossHealth ; Focus IN CD, STAR-starost bez granica; te projekte vezane uz očuvanje prirodne baštine - KRAS'n'KRŠ i LIKE usmjeren na upravljanje i učinkovit nadzor Natura 2000 područja radi smanjenja pritisaka na očuvanje bioraznolikosti.
Gradonačelnik Obersnel također je naglasio dobre odnose sa slovenskom manjinom na području Grada Rijeke kao i činjenicu da ne postoje otvorena pitanja sa Slovenijom. "Mislim da mi ovdje na našem području kao što je rekao i župan niti imamo graničnih problema, niti imamo problema s međugraničnim odnosima, niti imamo problema u okviru slovenske nacionalne manjine koja je zastupljena ovdje u Rijeci. Ono što, naravno, nas svih muči, a znam da je tu bilo i određenih pokušaja rješavanja, su u stvari te kolone koje se stvaraju na graničnim prijelazima, koje su s jedne strane sigurno rezultat i inzistiranja Bruxellesa na pojačanoj kontroli, a koliko razumijem tu postoji dobra volja između naših graničnih policijskih snaga i slovenskih graničnih policijskih snaga. Naravno ono što uvijek moramo reći bilo bi nam drago kada bi se pokazala, ako ne kratkoročno, onda barem nekakva dugoročna perspektiva da riješimo tu neku vezu između hrvatske granice i Trsta, Postojne. Bilo koje lokacije sa slovenskom autocestom od Postojne. Mislim da je to veliki problem, usudio bih se reći puno većeg broja slovenskih državljana koji koriste tu cestu, nego hrvatskih državljana, ali naravno i turista iz Austrije i Njemačke koji dolaze u Hrvatsku tim pravcem. To je nešto što je, ja bih rekao, trajno predmet naših razgovora, ali zasad, nažalost, ne vidimo neku perspektivu da bi se to moglo riješiti u nekom kraćem vremenskom razdoblju", zaključio je Obersnel.
Nadovezavši se na problematiku prometne povezanosti, župan Komadina je pojasnio kako je na nedavnom sastanku s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem upravo razgovarao o toj problematici. "Kad je premijer Plenković bio neki dan kod nas zamolili smo ga da u kontaktima s premijerom Cerarom, ali u kontaktima s predstavnicima drugih zemalja Europske unije, potakne jadransko-jonsku priču, jer mi smo uostalom i članovi Jadransko-jonske euroregije, te da se zajedničkom aktivnošću ti TEN-T europski koridori ovdje uz Jadran povežu, a zapravo je ishodište te priče od Kopra koji bi se autocestom povezao s Hrvatskom pa prema Dubrovniku, preko Pelješkog mosta, pa dalje sve do Crne Gore, Albanije i Grčke. U tom kontekstu bi zapravo trebala ta zajednička inicijativa. Mi smo lokalno mogli koliko smo mogli. Svojevremeno smo imali kontakte s općinom Ilirskom Bistricom i Pivkom kako bi se barem ubrzala prostorno-planska rješenja za koridor ceste, a koja su u nadležnosti općina. Molio bih Vas da u tom smislu pomognete. Znam da problem postoji. Nama je slovenski ministar prometa pisao na tu temu i naglasio da se za cestovne pravce ne može ishoditi više od 10% sufinanciranja od Europske unije. Toga smo i mi svjesni, no postoje te neke fondovske priče koje rješavaju tzv. prometna cestovna uska grla što ovo u naravi i jest. Dakle, s naše bih strane apelirao na vas da u kontaktima sa slovenskim vlastima inicirate tu priču, odnosno barem da se krene rješavati dio po dio.“, poručio je Komadina.
Zahvalivši se na gostoprimstvu veleposlanica Knez čestitala je gradonačelniku i županu pobjedu na lokalnim izborima i zaželjela im puno uspjeha u novom mandatu. Naglasila je da je posjetila sve osnovne škole u kojima se uči slovenski jezik te se zahvalila na podršci. Također je pojasnila da je posjetila i rektoricu Sveučilišta u Rijeci te je s njom razgovarala o uvođenju studija slovenskog jezika, a u rujnu je najavila susret s dekanicom Filozofskog fakulteta u Rijeci na temu modaliteta uvođenja ideje, odnosno ispitivanja interesa za učenje slovenskoga jezika. Najavila je i svoje sudjelovanje na obilježavanju desete obljetnice Slovenskog kulturnog društva Gorski kotar u Prezidu, te pojasnila da je u Bazovici razgovarala s predstavnicima slovenske manjine. Istaknula je kako joj je drago čuti da se u posljednje vrijeme sve učestalije spominju veliki infrastrukturni projekti od važnosti za grad i županiju kao što su LNG terminal i nizinska pruga. Vezano uz projekt EPK veleposlanica je izjavila „To je zaista velika stvar i dobro je vidjeti kako veliku političku podršku projekt ima i u županiji, da gradonačelnik i župan stoje iza tog projekta“. Također je pojasnila kako se i dalje radi na ideji uspostave Generalnog konzulata Republike Slovenije u Rijeci.
Osvrnuvši se na presudu Arbitražnog suda s kojom ni u Sloveniji nisu u potpunosti zadovoljni veleposlanica je rekla: "Mi držimo da bi bilo strašno važno tu priču završiti te da nas to opterećuje predugo". Vezano uz suradnju s gradom i županijom veleposlanica je istaknula. "Zaista mi je drago da s Primorsko-goranskom županijom i s Gradom Rijeka imamo dobru, otvorenu suradnju i mogućnost da sam danas ovdje to dokazuje – da možemo razgovarati o stvarima i područjima na kojima možemo još dodatno pojačati našu suradnju".
Nadovezavši se na temu arbitraže župan Komadina je pojasnio: "Objektivno je stanje takvo da je naš Sabor proglasio nenadležnim arbitražu i iz nje izašao. Odluka Sabora je konačna, a mi smo tom odlukom upućeni, bez obzira na odluku Arbitražnog suda, na međusobno sporazumijevanje o načinu života uz granicu“ te zaključio: "Mislim da će naši ljudi uz granicu svakako naći način kako kvalitetno živjeti zajedno."