Primorsko-goranska županija

26. 6. 2017

Press kolegij: prometna povezanost, civilna zaštita i ruralno poduzetništvo

Na današnjem redovitom press kolegiju, zamjenik župana Marko Boras Mandić i pročelnice Nada Milošević i Melita Raukar izvijestili su o razvoju prometne povezanosti, civilnoj zaštiti i poticajima ruralnom poduzetništvu.

Zamjenik župana Marko Boras Mandić izvijestio je o razvoju sustava civilne zaštite, Zračne luke Rijeka i prigradske željeznice.

U tijeku je donošenje smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za period od 2017. do 2020. godine. Radi se o nizu dokumenata koje treba donijeti i usaglasiti. Boras Mandić je istaknuo da je sustav civilne zaštite vrijedan sustav o kojem se ponekad neopravdano malo govori, a vidimo iz dana u dan da je on izuzetno bitan.

Danas to nije samo sustav koji se bavi velikim ugrozama kao što su potresi, već i manjim ugrozama koje mogu odnijeti ljudske živote, kao što je to pokazalo jučerašnje nevrijeme.

Sustav civilne zaštite u našoj županiji obuhvaća 600 pripadnika. Grad Rijeka ima ih 80, a po gradovima i općinama ih je manje. Uočen je problem s nedovoljnim odazivom postrojbi na vježbe i edukacije, a dio razloga je što se radi o zaposlenim ljudima koji često nemaju razumijevanje poslodavaca za dolazak na vježbe. Zamjenik župana kazao je da bi to trebalo zakonski regulirati jer sustav civilne zaštite je sada bitniji nego ikada.

U proračunu je i ove godine za Zračnu luku Rijeka osigurano 315.000 kuna namijenjenih za održavanje i manje investicije, a ove godine to su poboljšanje hidrantske mreže i sustava odvodnje.

"Jedini smo koji značajnijim sredstvima pratimo razvoj riječkog aerodroma. Nismo jedini osnivači pa pozivamo sve suvlasnike da se odgovorno ponašaju jer se Zračna luka Rijeka mora puno kvalitetnije pozicionirati na tržištu, među prva 3-4 aerodroma u Hrvatskoj", poručio je Boras Mandić.

Što se tiče izgradnje 2. kolosijeka prigradske željeznice od Jurdana preko Rijeke do Škrljeva, sredstva su osigurana za projektnu dokumentaciju. Po potpisanom sporazumu zajedno sa HŽ-om, Gradom Rijekom, Gradom Bakrom i Općinom Matulji, osigurat će se obavezni dio od 15%. Tako će Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka izdvojiti po 600.000 kuna, HŽ 3.4 milijuna, te Matulji i Bakar po 250.000 kuna.

Izgradnjom 2. kolosijeka poboljšala bi se povezanost Rijeke s prigradom i time rasteretilo 30% prometnice u Rijeci, a zapadna i istočna aglomeracija mogli bi se povezati u urbanu mrežu transporta. Očekuje se da bi izgradnja počela 2020. godine i predviđa se da bi cijena gradnje bila oko 2 milijarde kuna.

Na upit novinara, Boras Mandić prokomentirao je slučaj aviona koji je sletio u Rim kao još jedan primjer lošeg gospodarenja onime što imamo. Naime, prije nekoliko godina Zračna luka Zagreb bila je zatvorena zbog magle pa su avioni preusmjereni u Split, a putnici su zatim autobusima prevezeni iz Splita u Zagreb. Tada je ukazano da je avion trebao biti sletjeti na Krk jer je putnicima bliže putovati do Zagreba i trošak državnoj kompaniji je manji.

"Sada se dogodio još veći paradoks jer je avion poletio iz Zagreba u Dubrovnik, gdje nije mogao sletjeti zbog bure. Posada aviona kontaktirala je zračne luke Split i Zagreb koje su bile zatvorene jer je bilo iza ponoći, ali nitko se nije sjetio riječkog aerodroma koji se može otvoriti u 15 minuta. Ti putnici mogli su sletjeti u Rijeku. Majke s djecom morale su noćiti na aerodromu u Rimu jer djeca nisu imala dokumente, putnici su doživjeli puno neugodnosti i strahova jer je avion dugo kružio iznad Pelješca i na kraju završio u drugoj državi, puno dalje nego da je prizemljen na Krku", zaključio je Boras Mandić. 

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević izvijestila je o programskom planu Županijske uprave za ceste.

U svom financijskom i programskom planu za ovu godinu ŽUC je između ostalog predvidio i izvanredno održavanje cesta u iznosu od 28 milijuna kuna. Krajem prošlog tjedna dovršeno je 5 postupaka javne nabave koji se odnose na izvanredno održavanje cesta. S ozbirom da vrijednost ugovorenih radova prelazi milijun kuna, potrebna je prethodna suglasnost župana za zaključivanje ugovora. To su sljedeće intervencije:

• Županijska cesta lokalitet Sunger - sanacija kolnika i oborinske odvodnje. Predviđen je rok izvršenja 50 radova, a izvođač je GP Krk. Vrijednost radova bez PDV-a je 1.1 milijuna kuna.
• Dionica Lič-Lukovo - kilometar ceste od granice s Općinom Vinodolskom prema Fužinama. Rok izvršenja je 40 dana, izvođač Goran graditeljstvo, a vrijednost oko 1.2 milijuna kuna.
• Sanacija županijske ceste Platak kako bi se moglo lakše doći do rekreativnih sadržaja na Platku. Rok je 40 dana, izvođač Goran graditeljstvo, a vrijednost skoro 2 milijuna kuna.
• Sanacija kolnika i oborinske odvodnje na dionici Stara Sušica-Jablan. Rok je 50 radnih dana, izvođač Goran graditeljstvo, a vrijednost oko 900.000 kuna.
• Izgradnja potpornih zidova i sanacija kolnika na području Općine Vinodolske, lokalitet Jargovo. Rok je 60 radnih dana, vrijednost oko 950.000 kuna, a izvođač Izgradnja d.o.o. Crikvenica.

Pročelnica Milošević zaključila je da je ŽUC je kroz ove postupke nabave ostvario uštedu u iznosu od 1.5 milijuna kuna u odnosu na planirane vrijednosti. Ta sredstva će se tijekom godine rasporediti na nužne sanacije.

Pročelnica UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Melita Raukar izvijestila je da je donesena odluka temeljem raspisanog javnog poziva poduzetnicima za dodjelu potpora male vrijednosti iz proračuna 2017. godine.

Naime, krajem prosinca prošle godine Županijska skupština je usvojila program mjera ruralnog razvoja u PGŽ. To se do sada odnosilo na subvencioniranje poduzetničkih kredita, a sada se Županija odlučila za 3 mjere kojima se direktno dodjeljuju male vrijednosti poduzetnicima:

1. Javni poziv za nabavu opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike,
2. Mjera koja se odnosi na ulaganja u turističke djelatnosti za unapređenje kvalitete i dodatnih sadržaja, prvenstveno selektivnih oblika turizma,
3. Sufinanciranje izrade dokumentacije radi prijave investicijskog ulaganja na financiranje iz EU fondova.

Prijavitelji su morali biti iz ruralnih područja ili se njihovo ulaganje moralo odnositi na to područje. Rezultati o dodjeli potpora male vrijednosti dostupni su na linku.