2.
12.
2016
15. znanstveno-stručni skup "Dani dr. Franje Račkoga"
U Fužinama je održat 15. zannstveno-stručni skup "Dani dr. Franje Račkoga". Na skupu su održana izlaganja o životu i djelu dr. Franje Račkoga te o znamenitim goranima. U ime Primorsko-goranske županije skupu je prisustvovao zamjenik župana Petar Mamula.
Hrvatski političar i povjesničar Franjo Rački rodio se u Fužinama 25. studenoga 1828. godine. Sudjelovao je u utemeljenju tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti zajedno s Josipom Jurjem Strossmayerom. Školovao se u Fužinama, Rijeci, Varaždinu i Senju. Završio je teologiju i zaređen je 1852. godine, a doktor znanosti postao je u Beču tri godine poslije. Umro je u Zagrebu 1894. godine.
Rački je postavio temelje današnjem radu Akademije znanosti i umjetnosti kojoj je bio predsjednik 20 godina, od 1866. do 1886., kada je car i kralj Franjo Josip odbio potvrditi njegov izbor, nakon čega je izabran za potpredsjednika. Rački je pokrenuo Akademijine edicije Rad i Starine, koje izlaze i danas, brinuo se za Akademijin arhiv, knjižnicu i Strossmayerovu galeriju starih majstora, a uspio se oduprijeti pokušajima da se Akademija ukine i umjesto nje osnuje nova koja bi bila pokorna tadašnjem režimu bana Khuena Hedervaryja.
Djelovao je u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, Đakovu i Zagrebu. Sa Strossmayerom je osnovao Narodnu stranku i tri puta je bio biran u Hrvatski sabor. Zaslužan je i za izgradnju palače HAZU na Zrinjevcu u Zagrebu.
Njegova najvažnija djela su Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia, zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest, te knjiga Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća. U tom djelu i drugim radovima uz ostalo je dokazao da je srednjovjekovna hrvatska država imala svoju dvorsku kancelariju iz koje se sačuvalo 28 vrijednih dokumenata. Uz ostalo bavio se vjerodostojnošću tih isprava, kao i državnim i društvenim uređenjem tadašnje Hrvatske, imovinskim i gospodarskim odnosima te kulturnim razvojem. Važan je i njegov doprinos istraživanju fenomena Crkve bosanske za čije pripadnike je u historiografiju uveo naziv bogumili.
Franjo Rački bio je povjesničar koji je postavio temelje kritičkoj hrvatskoj historiografiji, ali i hrvatskoj državno-pravnoj ideologiji utemeljenoj na povijesnim argumentima koji dokazuju pravni kontinuitet hrvatske države još od narodnih vladara.