21.
11.
2016
Slovenski ministar za dijasporu u službenom posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci
U sjedištu Primorsko-goranske županije župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Vojko Obersnel primili su slovenskog ministra za dijasporu Gorazda Žmavca. U pratnji ministra bile su veleposlanice Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Smiljana Knez te savjetnica u Kabinetu ministra, Aleksandra Pivec. Primanju su također nazočili zamjenik županaPetar Mamula, zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić, te pročelnik Ureda županije Goran Petrc i pročelnica Ureda Grada Verena Lelas Turak.
Budući da je tema sastanka bila razmjena iskustava oko suradnje s nacionalnim manjinama u Sloveniji i Hrvatskoj, na događanju su prisustvovali i predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine u Primorsko-goranskoj županijiVasja Simonič, predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine za Grad Rijeku Boris Rejec te predsjednik Slovenskog doma, kulturno prosvjetnog društva Bazovica Zvonimir Stipetić.
Po uvodnom izražavanju dobrodošlice gostima, župan Komadina osvrnuo se na vrlo dobru suradnju s predstavnicima slovenske manjine u Primorsko-goranskoj županiji kao i suradnju sa slovenskim udrugama na području županije.
"Mislim da možemo i jedni i drugi biti zadovoljni suradnjom, međutim ono što bi trebalo poboljšati jest gospodarska suradnja i infrastrukturna povezanost između naših dviju zemalja", istaknuo je Komadina.
Kao jedini negativni aspekt u okviru međusobnih odnosa župan je naveo probleme uzrokovane izbjegličkom krizom u Europi, odnosnom podizanjem žice sa slovenske strane granice. Županija je u tom smislu zaprimila pritužbe stanovnika Čabra koji posjeduju imovinu s druge strane granice zbog postavljanja žice na zemljištu u njihovom vlasništvu. S druge strane, dobrih vijesti i pozitivnih rezultata međusobne suradnje sa slovenskim partnerima je mnogo, posebice u okviru realizacije zajedničkih prekograničnih projekata sufinanciranih sredstvima programa Europske unije.
"Trenutno je deset takvih projekata u provedbi, a upravo smo nedavno u Domu Bazovica potpisali ugovor za projekt 'Mala barka 2', nastavak projekta očuvanja tradicije autohtonih barki našega prekograničnog kraja", pojasnio je Komadina.
Gradonačelnik Obersnel istaknuo je da različitost manjina koja se njeguje u gradu Rijeci predstavlja kvalitetu, a ujedno i jednu od smjernica politike Europske unije.
"Mi smo upravo na tragu naše multikulturalnosti dobili titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu", naglasio je Obersnel.
Kako je grad Ljubljana jedan od najstarijih gradova prijatelja Rijeke, ljubljanski je Holding korišten kao model za reorganizaciju riječkih komunalnih društava. Dodatno se s Ljubljanom surađuje u okviru mreže CVINET Slovenija-Hrvatska u kojoj je Grad Rijeka preuzeo ulogu koordinatora upravo po završetku mandata Grada Ljubljane u istoj ulozi.
Suradnja sa slovenskom manjinom ostvarena je kroz brojene aktivnosti kao što je nastava na slovenskom jeziku u osnovnim školama Pećine i Kozala, uz trenutno razmatranje mogućnosti uspostave vrtićke skupine na slovenskom jeziku. Gradonačelnik se također osvrnuo na problem žice koja, iako razumijevajući problematiku susjeda, frustrira zbog nemogućnosti Europske unije da iznađe odgovarajući odgovor na izbjegličku krizu, a što najviše pogađa upravo države na granici Schengenskog područja.
Zahvalivši domaćinima na gostoprimstvu, ministar Žmavc naglasio je želju za dodatnim unaprjeđenjem već postojećih dobrih odnosa između pripadnika slovenske manjine i primorsko-goranskoga kraja. Istaknuo je važnost povezivanja na regionalnoj i lokalnoj razini, budući da regije zauzimaju sve važnije mjesto unutar politika Europske unije.
Kao primjer dobre povezanosti s prekograničnim regijama naveo je suradnju s talijanskom regijom Friuli-Venezia-Giulia. Inicijative za suradnju i realizaciju zajedničkih projekata upravo bi trebale doći s regionalne i lokalne razine kako bi se zajedničkim snagama moglo raditi na povlačenju europskih sredstava.
Također valja i otvoriti pitanje Kopra i infrastrukturne povezanosti, istaknuo je ministar Žmavc, napomenuvši kako očekuje da će se upravo tom pravcu dati prioritet. Kao vrlo važnu spomenuo je i suradnju među sveučilištima posebice povezivanje sveučilišta u Ljubljani, Mariboru i Rijeci.
"Često se govori o 'odlijevu mozgova' kojeg je potrebno spriječiti te naprotiv postići tzv. kruženje znanja", naglasio je Žmavc.
Po pitanju gospodarske suradnje istaknuo je potrebu stvaranja pozitivnog okruženja te rekao da će kao član Vlade Republike Slovenije na jednoj od slijedećih sjednica prenijeti informacije s održanih konzultacija s predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj budući da one moraju prethoditi dogovorima na središnjoj razini.
Veleposlanica Knez pohvalila je iznimno dobru suradnju predstavnika Grada i Županije sa slovenskom manjinom te kao jedan od budućih projekata najavila obnovu lektorata za slovenski jezik pri Sveučilištu u Rijeci. Čestitavši na tituli Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu pozvala je predstavnike Grada Rijeke da iskoriste primjer Maribora i izvuku pouke iz počinjenih pogršaka, koje su doduše, mahom bile uzrokovane gospodarskom krizom u Europi.
Pohvalama na račun suradnje s gradskim i županijskim vlastima pridružili su se predsjednici Vijeća Simonič i Rejec te predsjednik Društva Bazovica, Stipetić, zaključivši da Slovenci ovdje žive u jednoj domaćoj sredini koja ih je u potpunosti prihvatila.
Po završetku sastanka ministar Žmavc i veleposlanica Knez upisali su se u Knjigu dojmova Primorsko-goranske županije.