3.
3.
2016
Sastanak s predstavnicima kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe
U sjedištu Primorsko-goranske županije u Rijeci danas je održan sastanak s predstavnicima Kongresa lokalnih i regionalni vlasti Vijeća Europe radi prikupljanja informacija za izradu izvješća o stanju lokalne i regionalne demokracije u Republici Hrvatskoj.
U ulozi domaćina Primorsko-goranske županije predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić i zamjenica župana Marina Medarić primili su izaslanstvo Kongresa na čelu s izvjestiteljem Oleom Haabethom, predstavnikom Doma regionalnih vlasti Kongresa.
Na događanju su također sudjelovali pročelnik UO za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat, pročelnik UO za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan te David Melua, konzultant Kongresa i izvršni direktor Nacionalne udruge lokalnih vlasti Gruzije i Jane Dutton-Early tajnica Odbora za nadzor Kongresa.
Sastanak je sastavni dio trodnevne posjete predstavnika Kongresa Hrvatskoj u okviru koje će se održati konzultacije s jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bi se utvrdilo aktualno stanje u odnosu na Izvješće i preporuke Kongresa iz 2007. godine, kao i provedba načela sadržanih u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi.
Praćenje stanja lokalne i regionalne demokracije u državama članicama Vijeća Europe jedna od središnjih aktivnosti Kongresa koji ima za cilj ostvariti otvoreni i konstruktivni dijalog s nadležnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Republika Hrvatska u Kongresu lokalnih i regionalni vlasti sudjeluje s pet članova od kojih je jedna i zamjenica župana Marina Medarić.
Na sastanku su predstavnici Kongresa s domaćinima Primorsko-goranske županije, osim o provedbi preporuka Kongresa i izmjenama u odnosu na izvješće o praćenju iz 2007. godine, raspravljali i o prijedlogu regionalne reforme u Hrvatskoj, financiranju iz središnjeg državnog proračuna te fondu izravnanja te suradnji s jedinicama lokalne samouprave i uredima državne uprave.
Vezano uz stanje demokracije i decentralizacije predsjednik Skupštine Erik Fabijanić kao jedan od temeljnih problema istaknuo je da ovlasti koje su prenesene jedinicama regionalne samouprave nisu popraćene i prijenosom prihoda kao što je to bio slučaj s decentralizacijom izdavanja građevinskih dozvola.
U tom smislu naveo je i nekoliko primjera apsurdne situacije u kontekstu decentralizacije u Hrvatskoj. Naime, županije kao osnivači svih srednjih i određenog broja osnovnih škola nisu institucije s kojima nastavno osoblje potpisuje kolektivne ugovore, budući da se oni potpisuju na središnjoj razini. Na taj način županije su svedene na posrednike koji služe za prijenos plaća zaposlenicima dok istovremeno, u slučaju kršenja kolektivnih ugovora, snose svu odgovornost.
Drugi primjer tiče se Zakona o obrani temeljem kojega su jedinice lokalne samouprave usred tekuće proračunske godine ostale bez značajnog dijela svojih prihoda jer je navedenim zakonom ukinuta obveza plaćanja komunalne naknade za vojne objekte u vlasništvu države. Ukidanje Zakona o brdsko-planinskim područjima, koje nije bilo popraćeno donošenjem odgovarajućeg propisa kojim bi se nadomjestile fiskalne olakšice za jedinice lokalne samouprave koje su oštećene ukidanjem Zakona, dovelo je do toga da se situacija najslabijih općina i gradova na području Gorskoga kotara dodatno pogoršala.
Zamjenica Medarić naglasila je važnost decentralizacije u programu predizborne kampanje svake stranke, no nažalost, nakon osvajanja mandata ubrzo se zaboravljaju sva obećanja. Što se demokracije tiče, zamjenica župana naglasila je da Županija kroz redovne sastanke s čelnicima općina i gradova sa svog područja, a na kojima sudjeluje i pročelnica ureda državne uprave, nastoji definirati koja su područja najkritičnija za ulaganja.
"Mi smo svojedobno uveli sistem financiranja gradnje školskih objekata po principu da je jednu trećinu financirala Županija, jednu trećinu jedinica lokalne samouprave, a preostalu trećinu država. Budući da država više ne sudjeluje u takvom modelu, nastojimo sami s jedinicama lokalne samouprave svaki s 50% ulaganja financirati izgradnju škola. Aktualni primjer za ovaj model je škola u Baški na otoku Krku, a još je nekoliko projekata u pripremi", pojasnila je Medarić.
Vezano uz decentralizirana sredstva te pitanje pravičnosti i transparentnosti mehanizma izravnanja pročelnik Parat je pojasnio da Primorsko-goranska županija sredstva sa središnje razine dobiva za decentralizirane funkcije u području školstva, zdravstva i socijalne skrbi te namjenski za pojedinačne programe. Premda se sustav može smatrati transparentnim po pitanju jasnih kriterija, Županija njime nije zadovoljna.
"Možemo reći da sustav nije decentraliziran već delegiran budući da su visina i namjena sredstava unaprijed određene, a trošenje istih se strogo kontrolira. Na sve to Županija nema utjecaja jer se sve odluke donose na središnjoj razini", pojasnio je Parat. Sredstva na raspolaganju sustavno se smanjuju pa su se tako u usporedbi s 2011. godinom sredstva za 2015./2016. godinu smanjila za 13%.
Što se tiče suradnje s državnim agencijama i tijelima državne uprave, predstavnici Županije su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim iskustvima.
"Naša Županija može se pohvaliti s velikim brojem bezuvjetnih mišljenja državne uprave", pojasnio je Fabijanić te dodao da po pitanju nadzora koje uredi državne uprave vrše nad jedinicama lokalne samouprave u Županiji do sada nisu zabilježena kršenja propisa od strane općina i gradova.
O pitanju uloge Županije u regionalnom razvoju i projektu riječke aglomeracije, Fabijanić je istaknuo: "Primorsko-goranska županija je prva županija u Republici Hrvatskoj koja je usvojila razvojnu strategiju koja predstavlja temeljni akt za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije".
Po pitanju aglomeracije naglasio je da ona svakako ima svoju funkciju, ali da se dobiva dojam da joj je prva svrha nadoknaditi gubitak velikim gradovima u Hrvatskoj do kojega je došlo zbog smanjenja prihoda po osnovi poreza na dohodak.
"Aglomeracija je nešto što je odobrila Vlada, ali mi u ovome trenutku ne znamo kakav je stav Europske unije o tom pitanju. Čini mi se da sve dok Europa ne kaže svoje mišljenje o tome, aglomeracije neće moći biti operativne", zaključio je Fabijanić.
Vezano uz problematiku regionalnog razvoja u Hrvatskoj pročelnik Krpan naglasio je kako je za provedbu svih mjera ključno pitanje ovlasti i sredstava na raspolaganju. Županije u tom smislu ne mogu na sebe preuzimati dugoročne financijske obveze budući da ne znaju koliki će im biti prihodi narednih godina. U kontekstu regionalnog razvoja Primorsko-goranska županija se zalaže za ujednačeni razvoj za koji smatra da se ne može ostvariti primjenom postojećeg indeksa razvijenosti koji ne uzima u obzir značaj gustoće stanovanja, demografskih kretanja i topografskih karakteristika Gorskoga kotara.
U tom smislu Županijska skupština je usvojila Deklaraciju o opstojnosti Gorskoga kotara u kojoj se pozvala na odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, a dodatno je državnoj vlasti uputila dvije studije Ekonomskog fakulteta u Rijeci s prijedlozima za unaprjeđenje indeksa razvijenosti. Prijedlozi, nažalost, nisu uvaženi.
"To je razina današnjeg regionalnog razvoja u Hrvatskoj u kojem regije jednostavno nemaju utjecaja", naglasio je Krpan.