Izvješće s VIII. generalne skupštine Jadransko-jonske euroregije održane u gradu Termoli, Republika Italija od 14. - 15. siječnja 2013.
Prof.dr.sc.Vidoje Vujić, o.d. Župana i Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj i infrastrukturu bili su sudionici VIII. Generalne skupštine Jadransko-jonske euroregije.
1. Protokolarni i radni dio
Na pripremnom radnom sastanku prvi dan raspravljalo se o provođenju projekta AriGov i konceptu izrade Strategije Jadransko-jonske makroregije. Europski Odbor regija pozvao na izradu makroregionalne strategije po uzoru na dvije već uspostavljene makroregije, Baltičku i Podunavsku.
Odbor regija u svojim preporukama ističe da strategija za Jadransko-jonsku regiju treba počivati na načelu supsidijarnosti. Kroz tu makroregiju rješavala bi se pitanja i problemi koji se ne mogu riješiti samo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Namjera je da se strategija za Jadransko-jonsku regiju dovrši 2014. godine, kada će Vijećem EU-a predsjedati Grčka i Italija. Makroregija bi uključivala tri zemlje članice EU-a: Italiju, Grčku i Sloveniju, skoru članicu Hrvatsku, te kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU - Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju te Srbiju odnosno područje od oko 450.000 kvadratnih kilometara na kojem živi oko 60 milijuna stanovnika.
Drugi dan održana je skupština sa sljedećim dnevnim redom:
- Obraćanje predsjednika
- Izmjene Statuta i organizacijske strukture asocijacije (JE)
- Jadransko-Jonska makroregionalna strategija – novosti
- IPA Adriatic CBC program: strateški projekti
- Razno
U uvodnom obraćanju predsjednika Generalne skupštine Jadranske euroregije, istaknuto je kako euroregija predstavlja model suradnje koji objedinjava transnacionalnu, transgraničnu i međuregionalnu suradnju te čini institucionalni okvir za identifikaciju i rješavanje najvažnijih zajedničkih pitanja na Jadranu.
Jadranska euroregija se sastoji se od 26 članica – jedinica regionalnih i lokalnih vlasti iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke, s osnovnim ciljem: stvaranje područja mira, stabilnosti i suradnje; zaštite kulturne baštine i okoliša; promicanje održivog gospodarskog razvoj posebice na području turizma, ribarstva, poljoprivrede; rješavanje prometnih i infrastrukturnih pitanja, potpora ulasku svih jadranskih država u Europsku uniju.
Okosnicu dnevnog reda Skupštine činio je prijedlog izmjene Statuta i organizacijske strukture asocijacije Jadranske euroregije na način da se ista proširi na područje Jonskog mora i preraste u Jadransko-jonsku euroregiju, u cilju osnaženja utjecaja u okviru EU. To otvara mogućnost regijama koje se nalaze na Jonskom moru (npr. talijanske regije Basilicata i Calabria te grčke regije), koje do sada nisu participirale u članstvu, da u to članstvo uđu.
Na samoj Generalnoj skupštini raspravljalo se o izmjenama Statuta. Prof. dr.sc. Vidoje Vujić predložio je da se u Statutu jasnije naznači značaj i uloga radnih tijela. Jednoglasno je usvojen prijedlog i izmjena članka 14 Statuta na način da se termin "tijela" zamjeni terminom "upravna tijela" koju čine: Skupština, Predsjednik, Izvršni odbor i Nadzorni odbor, te da se doda novi stavak koji glasi:
"Radna tijela su: Komisija za promet i infrastrukturu, Komisija za turizam i kulturu, Komisija za zaštitu okoliša, Komisija za proizvodne aktivnosti, Komisija za ribarstvo, Komisija za socijalna pitanja te Komisija za administrativna pitanja i javna priznanja"
Također je usvojen naš prijedlog izmjene članka 24 na način da se dodaju stavci:
2. Svako Radno tijelo ima predsjednika i dva potpredsjednika
3. Sjedište radnih tijela se nalazi u regiji iz koje je predsjednik radnog tijela
4. Regija u kojem je sjedište radnog tijela mora osigurati odgovarajuće službe za administrativno praćenje njegova rada
5. Zadaci radnog tijela su predlaganje i realizacija zajedničkih projekata koji imaju integralnu vrijednost za više regija unutar Jadransko-jonskog područja
6. Svako radno tijelo donosi poslovnik o radu i obavezno je podnijeti izviješće o godišnjem radu Izvršnom odboru Jadransko-jonske euroregije
Ovaj prijedlog je također jednoglasno usvojen. Nakon usvajanja Statuta i naših prijedloga Jadranska euroregija je i formalno prerasla u Jadransko-jonsku euroregiju te je Primorsko-goranska županija dobila sjedište Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko-jonske euroregije (odnosno regiji iz koje dolazi predsjednik Komisije). Bitno je naglasiti da se ovako ustrojena Jadransko-jonska euroregija sastoji od sedam zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka).
Obzirom na prošireni ustroj te smanjene aktivnosti komisija u proteklom razdoblju zaključen je kako će sve regije u roku 30 dana dostaviti prijedloge svojih predstavnika u radnim tijelima.
Također je usvojen prijedlog da se do 15. svibnja 2013. godine održi sjednica Izvršnog odbora Jadransko-jonske euroregije u Primorsko-goranskoj županiji (Opatiji).
Raspravljano je i o zaključenom natječaju za strateške projekt u okviru programa IPA II Jadranske prekogranične suradnje kao i pripremama za narednu financijsku perspektivu te o organiziranju i afirmiranju komisija koje su ustrojene u okviru Jadranske euroregije.
2. Zaključna razmatranja
Službeno putovanje je bilo izuzetno dinamično i korisno.
Osiguran je kvalitetan utjecaj Primorsko-goranske županije u okviru rada Jadransko-jonske euroregije, uspostavljeni su važni kontakti sa talijanskim regijama s kojima se u budućnosti očekuje intenzivnija gospodarska suradnja kao i suradnja na pripremi projekata sufinanciranih sredstvima EU.
S direktorom EU integracija gospodinom Lucianom Pozzecco iz Regije Friuli Venezia Giulia obavljeni su razgovori i dogovoren radni posjet našoj Županiji sa željom da se obnovi Sporazum o suradnji dviju regija.